Biblioteci knjiga na švedskom jeziku koje se bave Balkanom i zbivanjima na ovom dijelu evropskog juga, poznati izdavač Albert Bonnier AB nedavno je pridružio knjigu Fauste Marianović Sista kullan sparar jag åt grannen (“Zadnji metak čuvam za komšiju”). Izvanredan je to antiratni roman. Moglo bi se reći da je jedna žena, uz to majka, muški odlučno, umjetnički na zavidnom nivou i pošteno napisala ovaj roman. Dobar dio života Fausta Marianović proživjela je u Bosni i Hercegovini. Kroz hroniku svoje familije koja je koliko hrvatska, toliko i srpska, a koliko hrvatska i srpska toliko je i muslimanska Fausta u prvom licu jednine donosi izvanrednu i lako razumljivu priču čitaocu koji i ne mora imati bilo kakva predznanja o prostoru gdje se dogadja radnja romana a to je Bosna i Hercegovina odnosno Jugoslavija.
Piše: Aco Dragićević
To što uža familija autora romana ne donosi odluku o pripadnosti samo jednom od tri naroda, koja je bila imperativ na Balkanu u vrijeme o kojem piše, a to je vrijeme raspada Jugoslavije, pomoglo je da se stvori vrijedno umjetničko antiratno djelo kao i djelo protiv odsustva vjerske, nacionalne i kulturološke tolerancije, koja je često manjkala pa i danas nedostaje u tom dijelu Evrope. Životnim pričama ljudi različitog nacionalnog i religijskog porijekla u jednoj familiji, autor razvija radnju romana. Pri tome je, mada čitaoca uvodi u tešku ratnu dramu, Fausta Marianović izvanredan i uvjerljiv narator koji prosto prisiljava čitaoca da ga sa velikim interesovanjem prati. Vihor rata razdvaja familiju i jedan od njenih članova bude prisilno mobilisan u jednu od vojski koje su već ušle u rat. Upućivanje majke, koja je u duši pacifista, na front da pronadje sina koji još nije dorastao do vojske i da ga izbavi iz ratnog ludila, najuzbudljiviji je dio romana.
Fausta Marianović, snimio: Elias EstbergPoslije čitanja romana Fauste Marianović prosječan Švedjanin, sasvim je sigurno, neće više postavljati pitanje useljenicima iz BiH, Bosnien Serb eller Bosnien Kroat vad är det för nåt?) Bosanski Hrvat… ili Bosanski Srbin šta je to? Romanom, provokativnog naslova, data je veoma jasna slika multietničke države i nastajanje nacionalnih zajednica. Knjige kao što je ova u izdanju Bonniera mogu samo doprinjeti da se u ovoj zemlji, u kojoj živi više od četvrt miliona ljudi sa Balkanskog poluostrva, bolje razumiju medjunacionalni odnosi, odlazak jedne zemlje (Jugoslavije) u istoriju i stvaraanje više zemalja medju kojima je i BiH. Ovakvim i sličnim djelima, koje valja i treba čitati, daje se krupan doprinos da bude manje materijalnih grešaka u ovdašnjim medijima kad pišu o Balkanu (Posebno se to odnosi na korištenje oficijalnog imena države BiH- gotovo uvijek je to Bosna bez spominjanja Hercegovine. Bilo je primjera i uključivanja Bosne medju muslimanske države svijeta kako je napisao DN 18. septembra a dan kasnije ispravljao grešku).
Romanom, koji je izvanredno književno djelo, dakle, dat je krupan doprinos boljem razumjevanju istorije tog dijela svijeta ali i istorije medjunacionalnih odnosa u BiH i ulozi komunizma koji je za pola vijeka- umjesto da je razvijao, komplikovao medjunacionalne odnose.
Roman Fauste Marianović naišao je na izvanredan prijem kod švedskih kritičara.
Balkan, znači planina
Mogući prijedlog knjiga na švedskom za bolje razumjevanje zbivanja na Balkanskom polustrvu
Švedski čitalac koji pokazuju interesovanje za Balkansko poluostrvo dobro je da se upozna sa sadržajem knjige nekadašnjeg diplomate Rajka Đermanovića Kobni put Jugoslavije (Jugoslaviens ödesväg, Raben & Sögren, 1964). Ta knjiga razobličava lice komunizma u toj zemlji. Uz to objavljeno je više knjiga disidenta Milovana Djilasa a u knjizi Razgovor sa Staljinom (Samtal med Stalin, Natur och Kultur, 1962.) Djilas se upustio u analizu komunističkog sistema. Vrijeme i dogadjaji dali su za pravo i Đermanoviću, koji je iza sebe ostavio fond za specijalističko usavršavanje studenata iz Jugoslavije u Švedskoj, kao i Djilasu. Od više knjiga na švedskom jeziku koje su se bavile zbivanjima u Jugoslavije u vrijeme njenog raspada serioznošću se izdvajaju dvije: Carl Bildt Uppdrag fred (Zadatak mir), Norstedt, 1997 te knjiga Bo Pelnesa Stotinu dana (De hundra dagarna, Bonnier, 1996). Za bolje razumjevanje toka dogadjaja dobro je konsultovati i knjigu Šela Albina Abrahamsona, Balkan- znači planina (Balkan betyder berg, Fischer Stockholm 1995). Kod istog izdavača, dvije godine kasnije pojavila se knjiga Finna Norgrena Da li se smeju voleti Srbi (Får man tycka om serber). Riječ je o Bosni i Hercegovini u prvoj godini bez rata, poslije Dejtonskog ugovora.
Što se tiče književnosti, među knjigama čiji su junaci sa Balkanskog poluostrva ili iz neke od zemalja koje su nastale nakon raspada Jugoslavije svakako, uz knjigu Fauste Marianović, izdvaja se trilogija Zvinimora Popovića: Mörkriket (Tamni Vilajet), Akacin viskar (Bagrem miriše) i Våt sand (Mokar pesak). Trilogija je, gledano u cjelini, istorijski roman koji govori o useljenicima u Švedskoj i njihovoj zemlji porijekla. Trilogija je izvanredno primljena i od čitalaca i kritičara. Prva knjiga objavljena je 1998. Posljednja 2005. kod Natur & Kultur (Priroda & Kultura).Uz to, ovaj časopis objavio je u više nastavaka, u prevodu Andersa Gustafssona, Bosanskohercegovačku priču (En berättelse från BiH) Miodraga Miše Jankovića. Radnja se dogadja u ratnom Sarajevu, odakle autor sticajem okolnosti dolazi u Švedsku, uči švedski jezik na kojem priča svoju Bosanskohercegovačku priču. Tako je nastalo jedno, može se reći, psihoterapeutsko djelo koje govori o čovjeku teškim životnim iskušenjima. Jankovićeva priča na izvanredan način povezuje prošlo i vrijeme rata u BiH i doprinos je boljem razumjevanju toka istorijskih kretanja na Balkanskom poluostrvu.
Pripremio: Aco Dragićević
