Novi crnogorski pravopis, koji je predstavljen početkom jula, imaće 32 slova i zasnivaće se na principu „piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano“. Nova slova su meko "Š" (Ż ż) i meko "Ž" (Ś ś), s apostrofom iznad, koja će se pisati u latiničnoj i ćiriličnoj verziji.
Piše: Novica Đurić
Pravopis, koji je potpisao ministar prosvjete i nauke, Sreten Škuletić, uradila je tročlana ekspertska grupa, koju su činili profesori Milenko Perović, Ljudmila Vasiljeva i Josip Silić. Javnost se s pravom pita kako to da autoriteti iz te oblasti poput Mihaila Stevanovića, Radoslava Бoškovića i Mitra Pešikana, poznati i u svetskoj lingvistici, uz to Crnogorci, nisu ni pominjani. Gramatika i školski pravopis još nijesu urađeni.
Ministar prosvete i nauke u Vladi Crne Gore prof. dr Sreten Škuletić i predsjednik Ekspertske komisije za pripremu „prijedloga“ Pravopisa, Gramatike i Rečnika crnogorskog jezika, prof. dr Milenko Perović promovisali su "Pravopis crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom".
„Ustavom Crne Gore definisano je da je crnogorski jezik definisan kao službeni jezik što od države Crne Gore zahtijeva stvaranje preduslova za njegovu standardizaciju“, rekao je Škuletić naglašavajući da je zbog tako složenog pitanja i Vlada formirala Savjet na izradi pravopisa, gramatike i crnogorskog rečnika.
| Sam naziv "crnogorski jezik", mada je pravopis tog jezika ozvaničen, primjetno je i to upadljivo, rijetko se upotrebljava. Čak i političari na vlasti, osim pojedinaca, rijetko ga koriste. Umjesto toga, obično se govori "naš jezik" |
On je rekao da je to telo imalo istorijski zadatak „da državi Crnoj Gori donese prvi standardizovani crnogorski jezik“ ali da u tome do kraja nisu uspeli, pa je zbog toga formiran tročlani ekspertski tim koji je ponudio rešenje Pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rečnikom i „ja sam donio rešenje kojim se ovaj dokument proglašava kao važeći“.
Mozak projekta ekspertske komisije, prof. dr Milenko Perović novinarima je rekao „da nije dobro suditi nečemu što se dobro ne poznaje, jer je poznato da je mnogo zainteresovanih amatera kojih je prepuna Crna Gora pa smo stoga za sve i svima pripremili odgovarajuće informacije čime će se jedan deo zle krvi oko standardizacije crnogorskog jezika smanjiti“.
Nakon podužeg, više političkog nego lingvističkog slova, profesor Perović je rekao da se zahvaljuje Бogu što postoji crnogorska država, što ima Crnogoraca i što postoji crnogorski jezik.
„Crnogorski jezik je jedan logični sistem. Moj posao je bio da verifikujem logiku sistema koji se zove crnogorski jezik na kojem ja pišem 30 godina, i u svojih 13 objavljenih knjiga retroaktivno ne moram promeniti nijedno slovo“, rekao je Perović. „Tim jezikom sam pisao u Srbiji, Hrvatskoj i Бosni i svuda su me dobro razumeli. Normalni i razumni srpski lingvisti nemaju ništa protiv crnogorskog jezika.“
Podsetimo da je problem crnogorskog jezika već godinu dana imao razne vratolomije u okviru samih protagonista nakon što je Savet za standardizaciju crnogorskog jezika formirala crnogorska vlada 24. januara 2008. godine. Savjet je na sjednici kojom je predsedavala dr Gordana Đurović odlučio da će do početka nove školske godine, odnosno do septembra 2008. godine doneti i usvojiti pravopis, gramatiku i rečnik crnogorskog jezika, ali je onda došlo do žestokih nesporazuma u okviru Saveta po pitanju standardizacije Crnogorskog jezika, pa je ministar Škuletić, uz saglasnost Vlade, doneo doluku na osnovu koje"Pravopis crnogorskog jezika i Rječnik crnogorskog jezika donosi Ministarstvo prosvjete i nauke, na predlog ekspertske komisije koju imenuje ministar prosvjete i nauke".
Savet za standardizaciju crnogorskog jezika pri osnivanju sastojao se od 13 članova, a njegov predsjednik je Бranko Бanjević, književnik i predsjednik Matice crnogorske. Članovi Savjeta su: prof. dr Rajka Glušica sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Milorad Stojović, književni kritičar, Mirko Kovač, književnik i akademik, Mladen Lompar, književnik i akademik, Rajko Cerović, književni kritičar, Čedo Vuković, književnik i akademik, Zuvdija Hodžić, književnik i akademik, prof. dr Milenko Perović sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Zorica Radulović sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, doc. dr Tatjana Бečanović sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, doc. dr Igor Lakić, dekan Instituta za strane jezike u Podgorici i dr Adnan Čirgić, saradnik Filozofskog fakulteta u Nikšiću, koji je u međuvremenu stekao titulu prvog doktora crnogorskog jezika, odbranivši doktorsku disertaciju na temu "Govor podgoričkih muslimana" na Filozofskom fakultetu - Sveučilištu Josipa Jurja Štrosmajera u Hrvatskoj.
Jezici kojima se po popisu iz 2003. godine govori u Crnoj Gori su: srpski 401.382 građana, crnogorski 144.838, albanski 49.456, bošnjački 29.380, hrvatski 3076, romski 2857 građana.
Reagovanja
Crnogorski jezik – hibrid režimskih salona
Prosrpske opozicione partije pozvale su građane da ignorišu novi crnogorski jezik sa 32 slova, ocenjujući da je reč o „lakrdiji sa popravljanjem jezika“, jer „srpski jezik u Crnoj Gori predstavlja lingvističku, kulturnu i istorijsku konstantu i njega je nemoguće izbrisati iz upotrebe“.
U javnosti su se pojavili i oni koji traže ukidanje Katedre za srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
„Građani treba da nastave da pišu kao do sada, kao i da sačuvaju odgovornost prema sebi, svojim precima i potomcima“, saopštila je Nova srpska demokratija. „U telu koje je formiralo Ministarstvo prosvete, a koje se bavi popravkom jezika, nije bilo stručnjaka za jezik“.
Ova partija smatra da ni ministrovi „eksperti“ ne prave razlikovanje, koje je odavno poznato, između svakodnevne, književne i standardne upotrebe jezika.
Standardizacija crnogorskog jezika doprineće daljoj arhaizaciji jezika u Crnoj Gori, poručili su iz Socijalističke narodne partije.
U saopštenju te stranke navodi se da usvajanje pravopisa „takozvanog crnogorskog jezika predstavlja još jedan u nizu paradoksa izašao iz režimskih salona kao hibridno rešenje koje nikog ne obavezuje“.
SNP, kako se navodi, sa čuđenjem konstatuje da u ekspertskoj grupi nije bio nijedan lingvista iz Crne Gore i da je predsednik sociolog.
„To je najbolja potvrda lingvističke nemoći u kojoj su se našli autori ovog projekta, jer su ovim stavom priznali da ne mogu na novim osnovama standardizovati jezik na ovom području, i da je ijekavska varijanta srpskog jezika dominantna u Crnoj Gori“, smatraju u SNP-u. „Paradoksalno je za Crnu Goru da je ekspertska grupa formirana od ljudi sa strane i da je predsednik komisije naveo da hrvatski profesor Josip Silić poznaje crnogorski jezik bolje nego bilo koji Crnogorac“.
|
Srpski nacionalni savjet iz Crne Gore čestitao je svim Crnogorcima koji to doživljavaju kao ostvarenje njihovog identitetskog prava donošenje pravopisa crnogorskog jezika. Istovremeno, u saopštenju izdatom tim povodom, upozorio je Crnogorce ”da ne pokušavaju u budućnosti da na bilo koji način taj jezik nameću govornicima srpskog jezika u Crnoj Gori. Ukoliko to pokušaju, shvatićemo to onako kako je jedino moguće: kao pokušaj organizovanog državnog zatiranja srpskog jezičkog i nacionalnog identiteta, kaže se u sapštenju Srpskog nacionalnog vijeća. Istovremeno, izražavamo čuđenje zbog čega su se na sam dan ozvaničenja pravopisa crnogorskog jezika crnogorski predsjednik na Cetinju a premijer u Dubrovniku javnosti obraćali na srpskom jeziku i zašto su koristili srpske oblike tipa sjutra, predsjednik, pojestii slično, a ne sada već normirane crnogorske oblike koji se u crnogorskom pravopisu obilježavaju grafemima koje ne postoje u srpskom jeziku. Ukoliko to rade da ne bi iritirali 32 odsto građana Crne Gore srpske nacionalne i 64 odsto građana srpske jezičke pripadnosti, pozivamo ih da slobodno prozbore crnogorskim jezikom, jer time u našim očima ništa manje neće biti predsjednik i premijer svih građana nego što inače jesu. Srpski nacionalni savjet izražava žaljenje što crnogorski pravopisci nijesu normirali bar još pet-šest crnogorskih glasova i slova, jer bi time identitska dinstinkcija između Srba i Crnogoraca bila još izraženija. No, i ovo je, što se nas Srba tiče, dovoljno. Nadamo se da će nakon ovoga prestati optužbe na naš račun od strane crnogorskih kulturnih institucija za velikosrpski nacionalni i jezički imperijalizam. Srpski nacionalni savjet obećava svim govornicima crnogorskog jezika da će nakon ovoga još snažnije insistirati na identitetskoj posebnosti Crnogoraca u odnosu na Srbe, i Srba u odnosu na Crnogorce, u svim sferama društvenog života i time dati svoj doprinos pomirenju i multietničkom skladu u Crnoj Gori. Istovremeno, očekujemo da će tako postupati i crnogorska nacionalna zajednica u odnosu na nas Srbe, koji smo autohtono stanovništvo na tlu zajedničke nam države, kaže se u saopšđtenju Srpskog nacionalnog savjeta iz Crne Gore. |
Beleška o autoru ovog priloga
Novica Đurić, rođen 1956. godine u Kolašinu. Objavio knjige pesama: Tragom života (1973.), Uzaludna vrata (1980.), Drvo u tami (1986.), Strah od sličnosti (1986.) drugo izdanje (1987.), Kućni tamničar (1990.), Бožja djeca (1996.) , knjigu poezije za decu Milica slovarica (1999.) , knjigu intervjua Moj razgovor s njima (1990.), knjige proze Svetlost i senke pod Lovćenom (2008.), Desanka Maksimović - Žena koja je samo voljela(2008.) i knjigu Mit koji se sam uzdigao (2008.) je priredio o Vukašinu Vuku Vukčeviću. Knjiga, pedeset novih pjesama, Javi mi da sam živ (2009.), je njegova dvanaesta knjiga. Zastupljen je u nekoliko antologija. Prevođen na italijanski, ruski, bugarski i makedonski jezik. Dobitnik je nekoliko nagrada za književni i novinarski rad.
Živi u Podgorici. Prilogom o crnogorskom pravopisu prvi put se javlja u izdanjima ”Dijaspore” ”Diaspore”
