Plakat koji najavljuje nastup Petra Božovića u Oktobarteatru u Sedertelju

Poeme Matije Bećkovića koje je odabrao i adaptirao za scensko izvođenje doajen srpskog glumišta Petar Božović i donio ih među naš narod u šest skandinavskih gradova, bacile su potpuno novo svjetlo na ulogu pojedinca u organizaciji gostovanja pozorišnih predstava u inostranstvu.

          Za vrijeme dva vikenda u februaru (2019.), Petar Božović bio je gost kod Srba i Crnogoraca u Geteborgu i Sedertelju (Švedska), Kopenhagenu (Danaska), Kristiansandu, Stavangeru i Bergenu (Norveška). Među našim useljenicima u Skandinaviji nije bilo sličnog kulturnog događaja s kojim bi se mogao uporediti nastup Petra Boživoća. Interesovanje za nastup poznatog glumca bilo je naglašeno primjetno u svim mjestima. Predstave su, uglavnom, odigrane u autentičnom pozorišnom miljeu.

          Način na koji je ostvareno gostovanje poznatog glumca iza kojeg je stala Gordana Antunović iz Geteborga, interesovanje za njegove nastupe a i to što su predstave odigrane uvrijeme dva vikenda, otvorili su pitanje o načinu organizacije ovakvih i sličnih kulturnih događaja među našim ljudima u Skandinaviji. Ima pojedinaca, poput Gordane Antunović, koji rade na gostovanju umjetnika iz Srbije. To su, da izdvojimo najistaknutije, glumica Jelena Ivanišević, dramaturg Vesna Stanišić ili učiteljica srpskog jezika Slobodanka Boba Spendrup. Ovo troje je svojim radom potvrdilo mudru misao pica ”Narod – to su izuzetni pojedinci. Nikad svi.” (Švedski putopis Dragan Lakićević).

          Prije osam godina, kad je izašao pred publiku u Srpskom udruženju ”Krajišnici” iz Halmstada, pjesnik Matija Bećković, iznenađen brojnošću publike, rekao je; ”Ko bi pomislio da se ovoliki svet večeras ovde okupio samo da bi na svom jeziku slušao poeziju, pored toliko drugih ponuda subotom uveče.”

          Družeći se sa Srbima u Skandinaviji, Petar Božović se mogao uvjeriti i uvjerio se u nesmanjeno interesovanje za riječ izgovorenu na srpskomjeziku.

          Kad je prvi put zabilježena Matijina misao, časopis Dijaspora izrazio je nadu kako će neka od nacionalnih organizacija Srba, stvoriti uslove za smještaj umjetnika iz Otadžbine u svojim prostorijama, koji bi odatle mogli odlaziti u one sredine gdje ih žele čuti i vidjeti.

          Nada još uvijek živi. Danas je izvjesnija jer narasta broj srpskih udruženja koja su vlasnici prostora koji koriste. Među njima izdvaja se Srpsko kulturno udruženje iz Sedertelja koje je već investiralo preko milion kruna za vlastiti krov nad glavom.

          Podrška ideji Srpske kuće stiže i od poznatog glumca sa kojim smo sjediliu hotelu Park, u Sedertelju, kojih stotinjak metara daleko od Srpske kuće koja, ovog puta, zbog interesovanja za nastup poznatog glumca i skučenog prostora ne odgovara. I još manje smo udaljeni od pozorišne scene Oktobarteatra koju je udruženje zakupilo tu veče za njegov nastup.

          Doajen srpskog glumišta promišljajući o aktuelnom trenutku našeg naroda razvejanog po bijelom svetu i onima koji se žele njima pridružiti, za Dijasporu je rekao i ovo:

          - ”Moji domaćini, dragi ljudi radni i odgovorni. Jasno mi je zašto ih je prihvatila Švedska, Danska ili Norveška, ali mi nije jasno zašto ih se Srbija lako odriče. Ovde tako opipljivo osetite tragediju našeg naroda. Niko iz Srbije nije otišao što je želeo, nego što je morao. Godišnji odliv stanovništva, prema nekim izvorima je 50.000 (pedesethiljada). Da pojasnim; radi se o visokoobrazovanim i visokokvalifikovanoj radnoj snazi. Ne možete a da se ne upitate, zar ovi ljudi nisu potrebni našoj zemlji. Svakako jesu! Ali se ne mogu zaposliti dok “spasitelji” koji vode Srbiju stalno melju istu pesmu o otvaranju novih radnih mesta, povećanju broja zaposlenih i gle čuda, o povratku naših stručnjaka u domovinu. Svu lepotu susreta sa publikom i divnog druženja sa našim ljudima pratila je gorčina ovakvog osećanja nametnutog slikom sa lica mesta. Uprkos tome moja žena i ja nosimo divne utiske sa dragim ljudima sa kojima smo se sreli. Već se čujemo telefonom, menjamo poruke, verujemo da će sa mnogima to prerasti u prijateljstvo”.

          Godine, čak i decenije su minule kako sam se dobrovoljno našao u ulozi hroničara o životu Srba u dijaspori. Za trenutnu opštu sliku Srpske dijaspore u Skandinaviji poznati glumac dao je tačnu ocjenu. Uzevši u cjelini, pogotovo kada je riječ o gostovanju pozorišnih predstava ili kada je riječ o gostovanju književnika slika je nevesela. Rad je prepušten ”izuzetnim pojedincima”, rijetko nacionalnim organizacijama Srba ili njihovim udruženjima.

          Ipak, zahvaljujući pojedincima Skandinavija je dobila, prije osam godina, Festival filmova snimljenih na Balkanskom poluostvru (BaNeFF Jelena Ivanišević). Ovdje je gostovalo na sceni čuvenog Dramatena čak i Narodno pozorište iz Beograda (Vesna Stanišić iza koje stoji više uspješnih projekata u oblasti kulture). Ili… ostvareno je gostovanje Matije Bećkovića (Slobodnka Boba Spendrup). I sada, na početku 2019. godine, čak u šest gradova Skandinavije predstavio se Petar Božović (Gordana Antunović).

          Srpsko kulturno udruženje iz Sedertelja, u gradskoj opštini Stokholma, na dobrom je putu da preuredi postojeću Srpsku kuću, koja je u njihovom vlasništvu. Postalo je ovo Udruženje vlasnikom i parcele od 850 kvadratnih metara na kojoj se nalazi njihova kuća. Taj plac platili su 310.000 SEK dok je za uređenje kupljenog prostora već izdvojeno pola miliona kruna. Danas udruženje, kaže njegov predsjednik Dragan Laban, raspolže sa 500.000 SEK koje su namjenjene isključivo za ostvarenje projekta Srpska kuća.

          Srpsko kulturno udruženje iz Sedertelja sa više stotina članova, već godinama, djeluje kao jedna velika familija ”u kojoj se zna ko kosi a ko vodu nosi”. Plan da imaju svoju kuću na kojem rade i u koji su do sada uložili oko milion i po kruna, dobar je nagovještaj da bi Srbi u Švedskoj, zahvaljujući ovom kulturnom udruženju,mogli konačno odgovoriti na pitanje; Kojekuda sa kreativnim radom, kako ga i na koji način staviti ”na polzu” rodu svome?

                                                Aco Dragićević

Za nastup Petra Božovića u pet skandinavskih gradova tražila se karta više.

---------------------

Reč plus o jednom projektu

Inicijativa kreativne komunikacije

(ili kako se rad pojedinca može poistovetiti sa delom naroda)

Piše: Gordana Antunović

          ”Došla sam sa svojom porodicom u ovu zemlju pre devetnaest godina, tražeći mir i bolje mesto za život. Kao i drugim ljudima, nije bilo jednostavno, ni lako. Nisam želela da započinjem život u tuđini iz početka, želela sam da nastavim tamo gde sam stala. Ta misao bila mi je prihvatljivija. I bilo je tako. 

                      Sve vreme sam razmišljalada se treba baviti kulturnim radom, graditi mostove između dve zemlje i dve kulture. Pokušavala sam da uspostavim kontakt sa mnogima, od pojedinaca do klubova. Nisam nailazila na razumevanje. Pre četiri godine osnovala sam udruženje Inicijativa kreativne komunikacije(Creative communication initiative). Od početka orjentisani smo na kulturu, pre svega na pozorište i književnost, dakle lepu reč maternjeg jezika..            Puna entuzijazma i energije počela sam da organizujem pozorišne predstave na kojima je, u početku bilo tridesetak ljudi, pa pedeset, pa stotine…Sve sam to sama finansirala. Samo jednom, do sada, dobila sam pomoć u visini od pet hiljada kruna. Bilo je, pogotovo iz početka, zaista teško ali ja sam verovala u ovo što radim. Vremenom stigao je lep glas i od publike i od glumaca koji se rado odazivaju i dolaze u goste. 

       Do sada smo organizovali petnaest pozorišnih predstava, nekoliko motivacionih predavanja, dve večeri integracije…I Idemo dalje. Gostovali su eminentni umetnici kao što su Ljiljana Blagojević, Lane Gutović, Nikola Đuričko, Andrija Milošević, Dušanka Glid Stojanović, Milan Kalinić, Vesna Stanković, Jelica Sretenović, Ivan Bosiljčić, Suzana Petričević, Nela Mihajlović i sada, u februaru, Petar Božović.

     Svaki put, posle svake predstava, bude lepo saznanje kako ovo što radimo počinje da znači neobično mnogo i drugima. Sa gostovanjem Petra Božovića uspeli smo, prvi put, da spojimo šest gradova u tri skandinavske zemlje. Petaru Božoviću umetniku, glumcu, ljudskoj gromadi, emotivcu kakvog je retko sresti, pravdoljubivom, posvećenom svom pozivu, publika u Skandinaviji iskazala je poštovanje koje nisam do sada videla među nama u rasejanju.

       Planovi su mi da napravim školu glume za decu i za odrasle na srpskom jeziku, da radim na gostovanju i dečijih predstave i na kraju da nađemo prostor u kome će se to odvijati. Mnogi iz srpskih društava i udruženja pa i iz ambasade znaju za moj angažman ali me niko do sada nije pozvao niti kontaktirao. Tražila sam mail-liste sa imenima naših ljudi ali je nikada nisam dobila, čak nisam uspela da na srtanicu Saveza Srba postavim informaciju o gostovanjima.

      Ostvarila sam lep kontakt sa udruženjem Ras iz Osla te sa srpskim udruženjima iz Sedertalja u Švedskoj i Kopenhagena u Danskoj.

      Videćemo kako će to ići dalje. Odlučila sam da nastavim sa radom samostalno a svi koji žele saradnju, otvorena sam za svaki vid saradnje. Moram da naglasim da zajedno samnom u radu udruženja učestvuju Sanja Kutlija i Suzana Zimonjić-Mitrić. Svu podršku imam od moje porodice i drugih članova udruženja”.

Gordana Boba Antunović,

autor projekta kreativna komunikacija 

i predsednica istoimenog udruženja 

iz Geteborga 

----------------