Za štandom vinarije manastira Tvrdoš iz Trebinja gdje proizvodnja vina traje već punih šest vijekova.

Poznata je među Hercegovcima ali i u svijetu po onoj ”cijeli cvijet naseli sebe neraseli”. Hercegovina, kraj oskudan zemljom, prebogat kamenom, sunčanim danima i visokim plavim nebom, odatle su ljudi odvajkada odlazili noseći je u srcu i duši. Da li je došao čas, je li zadnje vrijeme da se Hercegovci – i oni na rodnoj grudi i oni raseljeni po zemaljskom šaru, okrenu rodnoj grudi i počnu je približavati svijetu željnom putovanja. Sve ono što je Bogom dato ovom parčetu zemlje trebalo bi staviti u službu njenog razvoja!

Ova i druga pitanja, izbijaju na površinu ovih dana, daleko od Hercegovine, u glavnom gradu Švedske gdje su predstavljeni turistički a dijelom i privredni potencijali Hercegovine. Zasluge za to pripadaju ambasadi Bosne i Hercegovine u Švedskoj sa ambasadoricom Vesnom Ćužić, turističkoj organizaciji LastaTravel iz Mostara i deset od čak šezdeset proizvođača vina iz Hercegovine koji su, o svom trošku, stigli u Švedsku da predstave vina koja proizvode.

Uvod u degustaciju vina bilo je obraćanje direktora turističke agencije LastaTravel Zlatka Papca turističkim radnicima i privrednicima Švedske. Papac je, inače povratnik iz Švedske, na izvanrednom švedskom predstavio Hercegovinu – od polupećine Badanj kod Stoca, do starog mosta u Mostaru te manastira Žitomislići i Tvrdoš, carskih vinograda i vinskih turističkih tura kroz Hercegovinu. Utisak je, nakon prezentacije Hercegovine u Švedskoj, da je pronađen spoj turističke ponude Hercegovine i upoznavanje vinogorja kroz vinske ture. To svakako nije jedini ali je najprihvatljiviji i najrentabilniji put da svijet upozna postojbinu čuvenih vina Žilavka (”Snaga iznikla na kamenu, u žilama i damarima zemlje” O. Pirija) i Blatina. Hercegovačka vina, pogotovo Žilavka, Blatina i Vranac ne zaostaju po kvalitetu za francuskim ili španskim vinima, vinima iz Čilea. Međutim, malo se ili ni malo radilo na njihovoj promociji na zapadno-evropskom tržištu.

Ovo što se dogodilo u Stokholmu sredinom novembra 2016. godine, dobar je nagovještaj šta bi i kako trebalo raditi na predstavljanju Hercegovine.