Izdavač: Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", Odbori u Bileći i Gacku
Savjet Nove Zore: Preosvećeni episkop Zahumsko-hercegovački i primorski G. Grigorije, episkom Atanasije (Jeftić), akademik Milorad Ekmečić, akademik Nikola Milošević, akademik Branko Milanović (predsjednik Savjeta), akademik Svetozar Koljević, akademik Momo Kapor, akademik Vojislav Maksimović, akademik Gojko Đogo, akademik Rajko Petrov Nogo, prof. dr Jovan Delić (zamjenik predsjednika Savjeta), prof. dr. Aleksa Buha, dr Savo Skoko, prof. dr Risto Tubić, Vojislav Topalović - predsjednik Glavnog odbora prosvjete, dr Gojko Savanović - ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, Branko Dželetović - predsjednik Prosvjete u Bileći, Velimir Avdalović - predsjednik Prosvjete u Gacku, Miladin Samardžić - načelnik opštine Bileća, Milan Radmilović - načelnik opštine Gacko, Vladimir Milošević i Vidak Kovačević - "Fond Vladimir i Svetozar Ćorović", Radoslav Bratić (glavni i odgovorni urednik), Radomir Begenišić, Branko Tupanjac, Mihajlo Labalo, Slavoljub Avdalović- Belko, Dragan Kešelj i Zoran Butulija.
Redakcija: Radoslav Bratić (glavni i odgovorni urednik), prof. dr Miloš Kovačević (zamjenik glavnog i odgovornog urednika), Nikola Asanović (sekretar redakcije), mr Momčilo Golijanin, prof. dr Goran Maksimović, mr Ranko Popović, dr Miloslav Šutić, dr Mićo Cvijetić, dr Dobroslav Ćuk, Šćepan Aleksić, Novica Telebak, Olivera Doklestić, Đorđo Sladoje, Nikola Baćević, Miroslav Toholj i Božo Tepavčević.
INXTERMEDIARY: 56 A
400876934100 SWIFT: COBADEFF
COMMERZBANK AG FRANKFURT
GERMANY
OR
935963900 SWIFT: DEUTDEFF
DEUTSCHE BANK AG FRANKFURT GERMANY
OR
2000193009851 SWIFT: PNBPUS3NNYC
WACHOVIA BANK, NA NEW YORK INTERNATIONAL
Acc. WITH INSTITUTION: 57A
KLHBBA 2B
HYPO ALPE ADRIA BANK AD
i F JUKICA 9
BiH-78 000 BANJA LUKA, SRPSKA
Adresa Redakcije:
Hercegovina danas nema nijedan književni časopis. Ni-jednog izdavača. Izgubila je mnogo stanovnika i dio teritorije. Izgubila je najvažnije arhive i biblioteke.
Trebinje bi, sa Dučićevom Gračanicom, trebalo da postane nova kulturna i duhovna prestonica ostatka Hercegovine. Tome doprinose visoke škole i fakulteti koje su Trebinjci uspjeli da otvore i koje će tek otvarati... Srbinje je, zaslugom Prosvjete, neko vrijeme, pokušalo da napravi centralnu biblioteku, ali i tu su se izgleda javili nesporazumi. Bilećka i gatačka Prosvjeta, preko Ćorovićevih susreta pisaca, koji traju evo sedmu godinu, nastoje da budu pokretači kulturnih zbivanja u širem prostoru. Tome će doprinijeti i novi uslovi, stvoreni ustupanjem starog Doma armije u Bileći od strane VRS, koji će Opština Bileća staviti na raspolaganje isključivo za kulutru - prije svega Prosvjeti. Biće to svojevrsni kulturni centar. I dio zgrade Parohijskog doma u Gacku, zaslugom Vladike, pripašće prosvjetarima.
Hercegovina danas nema nijednog člana Vlade Republike Srpske . Nije valjda da smo važni samo kada treba braniti zemlju i ratovati.
Glavni komesari i mešetari iz svijeta zabranjuju sve što im se hoće, pa čak i legalno izabrane predstavnike naroda. Nasrću na jedva stvorenu državu i prijete da je ukinu.
Ima više od sto godina otkako je, u Mostaru, 1896, pod uredništvom Šantića, Ćorovića, Dučića i Šola počeo da izlazi list za zabavu, pouku i književnost - čuvena mostarska Zora. Odmah je oko sebe okupila sve što vrijedi u srpskoj kulturi i knji-ževnosti. U Beogradu toga doba , i u srpstvu uopšte, nema važnijeg pisca a da ne objavljuje na stranicama Zore. Ima priča vezana za dolazak Sima Matavulja u Mostar. Na pitanje šta će im dati za časopis, Matavulj je odgovorio da nema ništa novo. Urednici ga zatvoriše u hotelsku sobu i rekoše mu da do svanuća napiše svoj rad. Jutro je osvanulo sa Pilipendom.
Malo kasnije, u Beču i Pragu počela je da izlazi Srpska zora, koja je bila naglašeno nacionalna. U skladu sa vremenom.
Razmišljajući o nazivu ovog časopisa, prva ideja je bila da ga nazovemo Srpska zora. U kartoteci Narodne biblioteke Srbije, ima dvadesetak naslova Srpske zore. Nova zora je varijacija na istu temu, i zato je to ime i usvojeno. Izdavač časopisa je Prosvjeta, jedna od najznačajnijih kulturnih ustanova na lije-voj obali rijeke Drine. Naročito Prosvjeta iz Bileće i Gacka.
Zora je u Hercegovini putokaz svakom novom časopisu, ali i golema obaveza. Već klecamo pod teretom tolikog i takvog nasljeđa. Trudićemo se da mislimo na onu Zoru. Ali i da radimo kako nas brige i obaveze ne bi ugušile.
U Savjetu časopisa su najznačajniji, uglavnom hercegovački pisci, akademici i naučnici. I Redakcija je sastavljena od ljudi iz svih hercegovačkih krajeva.
časopis bi trebalo da bude i svojevrsna hronika kulture Hercegovine, a povremeno i Republike Srpske. I drugih srpskih prostora. I ne samo njih. Osim toga, povremeno ćemo objavljivati i radove iz nauke i privrede.
Svi ratovi i ustanci u Evropi, u poslednja dvatri vijeka, nekako su u Hercegovini imali najžešći odjek i ostavljali krvave tragove. Samjeravaćemo stare ožiljke sa ovim najnovijim.
Gledaćemo Hercegovinu kroz prizmu svesrpskih prostora i svesrpski prostor kroz Hercegovinu. Ali i kroz svijet - onaj koji nam je naklonjen, i onaj koji nam naklonjen nije.
Srpski jezik, ovaj vukovski, doživljava svakojake udare i prekrajanja. Ponovo se radi na zaboravu našeg prvog pisma - ćirilice. Nova zora se štampa ćirilicom. Trudićemo se da i o ovim zebnjama progovorimo.
Pozivamo čitaoce i pretplatnike da budu strpljivi i da nas podrže. I od njih će zavisiti budućnost Nove zore. Očekujemo pomoć donatora i pretplatnika.
Radoslav Bratić
